Zanimljivosti iz povijesti

Zanimljivosti iz povijesti
Imali smo zanimljivu i uzbudljivu povijest. Evo par ulomaka iz prošlosti koji će nas podsjetiti na vozila koji su danas oldtimeri. Pronaći ćete također i razne priče vezane uz njih. Povijest je ono iz čega trebamo učiti, a ujedno i očuvati.
Automobilska povijest je kod nas bila i više nego uzbudljiva...
Utorak, 03 Rujan 2013 19:14

Zastava 101

Napisao
Stojadin Stojadin

Koliko god da danas djeluje nevjerovatno, Zastava 101 je najuspješniji model jugoslavenske auto-industrije. Proizveden je u daleko većem broju primjeraka u odnosu na "fiću" i "juga", a svoje mjesto u povijesti automobila zauzima i kao začetnik Golf klase. "Stojadin", se može pohvaliti da je prvi model koji je objedinio prednji pogon, poprečno postavljen motor i mjenjač, neovisan ovjes na obje osovine, od čega je napred MacPherson, i peta vrata prtljažnika. Bio je praktično prvi moderan hatchback na svijetu, pojavivši se na tržištu tri godine prije Golfa.

ZCZ

Da je "stojadin" derivat FIAT-a 128, to već svi znaju. U vrijeme kada je u Kragujevcu počela proizvodnja (15. listopad 1971.), talijanski original je već dve godine bio na tržištu. Proglašen je za automobil godine 1970. i okarakteriziran kao auto koji je ispred svog vremena – sa odličnim kočnicama i izvanrednim upravljanjem. Konceptualno gledano, do danas se malo toga promjenilo; uslijedile su varijacije na temu i bolje interpretacije.

Proizvodna traka Zastave 101

proizvodnatraka

Još nešto je 128-icu učinilo veoma naprednom za svoje vrijeme – motor. Bio je to prvi auto sa novim FIAT-ovim SOHC motorom. Konstruirao ga je Aurelio Lampredi, a glavne karakteristike motora su bile da je bregasto vratilo u aluminijskoj glavi pogonjeno zupčastim remenom. Ovakav koncept je početkom osamdesetih godina bio prihvaćen od većine proizvođača automobila, ali je krajem šezdesetih bio vrlo neuobičajen. U stvari, kažu da je koncepcija preuzeta sa tadašnjih Ferarrijevih motora, koje je konstruirao takođe legendarni Lampredi.

fiat128
Usporedo sa početkom proizvodnje FIAT-a 128, rukovodstvo Zastave na čelu sa generalnim direktorom Prvoslavom Rakovićem imalo je ambiciju da u proizvodnju uvede nov model, a ne 124, koji su im nudili. Suradnja sa Torinom je već bila odlična, u Kragujevcu su se proizvodili "fićo", "Fiat 1300", kao i stari FIAT 1100 i terenac "kampanjola". Raković je započeo maratonske pregovore o proizvodnji novog modela. Upornost i renome jugoslovenskih stručnjaka su bili toliko jaki da je FIAT odlučio da Zastavi ustupi odbačenu verziju FIAT-a 128, pod radnim nazivom FIAT X1/1, a kasnije FIAT128B1.Bila je to u stvari Zastava 101, onakva kakvu je i danas znamo i ujedno jedna od najvećih FIAT-ovih grešaka – umjesto da sami postanu proizvođač prvog modernog hatchbak-a na svijetu, tu titulu su prepustili Zastavi.

Zastava 101 na Sajmu automobila u Beogradu

sajamuBG

U FIAT-u je napravljeno prvih nekoliko probnih primjeraka "stojadina" bez broja šasije u svrhu ispitivanja. Prvi primjerci su prikazani na Sajmu automobila u Beogradu 15. ožujka 1971. godine, a serijska proizvodnja u Kragujevcu počinje točno sedam mjeseci kasnije. Tijekom 37 godina proizvodnje, uslijedilo je mnogo estetskih i tehničkih izmjena, ali i različitih verzija. Tako se pojavio Mediteran sa troja vrata, ali i pik-ap pod nazivom Poly.

Zastava 101 Mediteran

mediteran

Ljubitelji "stojadina" slažu se da samo modeli proizvedeni do pojave GT/GTL-a 1983. godine uživaju kultni status a posebno serije Conforta (1979-1983). Ovaj model čuven je i po svojim jačim verzijama – Super i Special. Prvi je imao standardni motor zapremine 1116 ccm sa nestandardnim dijelovima, poput usisa i ispuha, tako da je imao 64 umjesto 55 „konja“ i čuvena sportska sjedala sa naslonom za glavu iz jednog dijela.

Još traženiji je bio Special sa motorom zapremine 1299 ccm i 73 ks, koji je imao dodatne instrumente – brojač okretaja i pokazivač temperature rashladne tekućine i pritiska ulja (preuzeti sa FIAT-a 128 Sport).
Vanjština je bila prepoznatljiva po Cromodora tvorničkim aluminijskim felgama. Dugo vremena, krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih, Special star oko godinu dana, prodavao se skuplje nego novi, jer ih je bilo teško nabaviti.

Detalj iz nizozemskog kataloga Zastave 101

nizozemski

Zastava je izvozila „stojadina“ u veliki broj zemalja Zapadne Europe kao što su Francuska, Njemačka, Luksemburg, Švicarska, Belgija, Nizozemska i Velika Britanija. Balkan i Centralna Europa su također bili pokriveni, a osim što se prodavao u Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Čehoslovačkoj, sklapao se i u Poljskoj. Tamo je imao malo drugačije detalje, kao što su prednja maska i neke lajsne, koji su se proizvodili na licu mjesta, a umjesto 101 imao je oznaku 1100 ili Nogaro u Francuskoj, zbog toga što je Peugeot polagao pravo na troznamenkaste oznake modela.

Poljski stojadin - Zastava 1100

poljski101

Interesantan je bio status „stojadina“ u tadašnjim komunističkim zemljama. U Čehoslovačkoj, na primjer, bio je čak i statusni simbol. Tko je mogao kupiti novu Škodu bio je uspješna ličnost, tko je mogao kupiti Dacia-u bio je netko i nešto, jer se dugo čekalo na taj auto, a i kupovina je obavljana isključivo preko veze. A onaj tko je mogao kupiti Zastavu 101 bio je zaista značajna ličnost i tu privilegiju su imali rukovodioci i visoke vojne starješine.

Prema mnogim svjedočenjima iz tog vremena, tko god bi se u javnosti pojavio sa „stojadinom“, svi su gledali u njega sa velikom pažnjom, a posebno je imao prolaz kod ženske populacije. 

reli

Zastava 101 je imala veliki uspeh i na međunarodnim sportskim takmičenjima. Jovica Paliković je sa svojom ekipom vozeći „stojadina“ 1973. i 1974. godine osvojio sva tri prva mjesta u klasi do 1300 kubika na čuvenom francuskom kupu Tour d’Europe. Sjećajući se tog vremena, Paliković je u jednom intervjuu rekao da je nekoliko minuta vozio brže od vozača Porschea 911 na dionici Istanbul-Krakov takmičenja u dužini od 15 tisuća kilometara neprekidne vožnje. Dio itinerera je bio po bespućima gde se „stojadin“ pokazao izdržljivijim i bržim automobilom.

Inače, dvije reli posade koje su činili Jovica Paliković i Branko Nađ, odnosno Branimir Perić Džo i Carevac, pratila su svega četiri mehaničara u dva vozila. „Stojadini“ svjesno i namjerno nisu prepravljani, već su se kretali u granicama serijske proizvodnje. Osnovni zadatak naših posada je bio da u nepripremljenim vozilima dođu na cilj, što su i učinili ostavljajući iza sebe renomirane vozače i ekipe poznatih europskih proizvođača automobila.

Zastava 101 – nulti model iz 1969. godine

nulti101

Među muzejskim primjercima se našlo i nekoliko Zastava 101 – nulti model iz 1969. godine crvene boje koji je sklopljen u Torinu i služio je kao test vozilo i foto-model za prve brošure. Iz nekog razloga neko ga je potpuno neopravdano preimenovao u „Kragujevac-Kilimandžaro“ „stojadina“ nacrtavši po njemu crte karakteristične za primjerke sa ekspedicije.

Ovaj model opremljen je „deluxe“ opremom i detaljima kakvi nikada nisu ušli u masovnu proizvodnju. Stanje automobila je na visokom nivou i uz mala ulaganja može sijati punim sjajem.

Sajamski model sa brojem šasije 00001

sasija001

Žuti „stojadin“ je prvi sajamski model sa brojem šasije 00001, poprilično je propao tokom stajanja pod otvorenim nebom a 2000. godine je limarski popravljen i obojan. Pored svega, u vrlo lošem je stanju i veliki broj dijelova mu nedostaje.

Treći muzejski primerak je 101 Lux iz 1976, jubilarno milionto vozilo Zastave. Metalik plave je boje i specijalno je izrađen za sajam automobila te godine. Auto je u izvanrednom stanju, nedostaju mu neke sitnice manje vrednosti.

Četvrti je Zastava 101 Rally, rezervno vozilo Jovice Palikovića, spremljeno za Tour d’Europe iz 1973. godine i u dobrom je stanju.

Sudbina vozila bila je u neizvjesnosti do studenog 2011, kada su zahvaljujući inicijativi Siniše Bosanca iz Slavonske Požege, redovnog člana Zastava fan kluba, stavljena pod zaštitu Muzeja nauke i tehnike u Beogradu i proglašena za tehničko naslijeđe Srbije.

Detalj interijera iz belgijskog kataloga Zastave 101

unutrašnjost

Posljednji „stojadin“ sa oznakom Skala 55 sišao je sa proizvodnih traka 21.11.2008. godine, šest dana i 37 godina nakon prvog serijskog primjerka.

Proizvedeno je ukupno 1.045.258 primjeraka, rekordna proizvodnja je bila 1979. godine sa 88.918 komada, rekordna mjesečna proizvodnja je bila u listopadu iste godine sa 9.027 primejraka, a dnevni rekord se dogodio 16.01.1980. sa proizvedenih 442 „stojadina“. Te godine je sa proizvodnih traka sišao 500-tusućiti primjerak, a milionti „stojadin“ jedanaest godina kasnije.

Zastava je model 101 izvozila u Francusku pod imenom Nogaro

nogaro

U mnogobrojnim debatama sa povijesnom distancom mnogi se slažu da Zastava 101 tokom sedamdesetih godina svojim kvalitetom i tehničkim rešenjima nije odstupala od modela renomiranih proizvođača automobila.

Na žalost, vrijeme i okolnosti su učinili svoje tako da vlada mišljenje da bi kultni jugoslavenski automobil imao daleko bolji imidž da je blagovremeno zamjenjen novim modelom – početkom osamdesetih.

Pa ipak, „stojadin“ je sve traženiji kao starodobno vozilo širom Europe. Očuvanih primjeraka na našim putevima iz sedamdesetih i početka osamdesetih je sve manje i manje a nostalgija je sve veća i veća.(B92)

Video sadržaj

Reklama "Stojadin"