Tehničke posebnosti oldtimer vozila

Tehnika oldtimer vozila
Na ovom mjestu možete pronaći korisne članke koji objašnjavaju tehničke posebnosti vozila - oldtimera. Rad pojednih sklopova, informacije o vrstama motora i slično.
U ovoj rubrici možete saznati nešto više i o samoj tehnici oldtimer vozila......
Srijeda, 24 Kolovoz 2011 07:54

Sustav hlađenja motora

Napisao
Ocijeni sadržaj
(3 glasova)
Hladnjak Hladnjak

Strujanje rashladne vode - od toplinske energije nastale u motoru s unutrašnjim izgaranjem, samo se jedna četvrtina pretvori u koristan rad. Preostalu toplinu treba odvoditi i to tako da se ni jedan dio motora ne pregrije. Pri zračnom hlađenju vjetar u toku vožnje ili zrak koji pokreće ventilator struji oko rashladnih rebara na vanjskoj strani glave i cilindara . Pri hlađenju tekućinom su stijenke motora oplakivane rashladnim sredstvom, a to je obično voda s raznim dodacima. Glavni dijelovi hlađenja vodom su: vodni prostori, koji okružuju vruće dijelove motora (provrte cilindara, prostore za izgaranje i ispušne ventile), hladnjak, koji toplinu rashladne vode predaje zraku, ventilator, koji pokreće zračnu struju kroz hladnjak, vezne cijevi, koje na gornjoj i donjoj strani vezuju hladnjak s motorom i sastavljaju kružno strujanje vode, pumpa za vodu, koja ubrzava kružno protjecanje vode, termostat, na izlazu rashladne vode iz motora, koji zatvara ili prigušuje protok vode kroz hladnjak, dok motor ne razvije radnu temperaturu. Kad je temperatura na stijenkama cilindara niža od 60°C, nastaje kondenzacija i korozija i stoga termostat prekida ili prigušuje kruženje vode da se motor brže zagrije.Nepropusni čep na otvoru hladnjaka omogućava zagrijavanje vode za hlađenje iznad 100°C. Osim toga, sprečava nastajanje parnih mjehura u blizini prostora za izgaranje. Parni mjehuri bi mogli uzrokovati pregrijavanje motora na nekim mjestima, uslijed čega bi se mogla deformirati glava i blok motora, a mogli bi se oštetiti i klipovi. Motor ima najugodniju radnu temperaturu kad - bez obzira na broj okreta - temperatura rashladne vode u blizini termostata iznosi 80 do 85°C. Događa se ipak da se motori pregriju; obično zbog pomanjkanja vode u rashladnom sistemu, a i iz drugih uzroka. Obično su čepovi otvora za punjenje izrađeni za pretlak 0,5 bara (atm.), tako da rashladna voda na nadmorskoj visini 0 m ne provri do 112°C. Na svakih 300 m nadmorske visine se vrelište vode snizi za 1,1°C.

Zadatak termostata - kad je motor hladan, termostat zatvara ili ograničava protok rashladne vode iz motora u hladnjak. Upotrebljavaju se dvije vrste termostata. Rjeđi je mjehasti termostat, koji se izrađuje kao zatvorena kutija u obliku harmonike, a u kojem je zatvorena tekućina s niskim vrelištem. Zato što su stijenke valovite, kutija se rasteže kad topla voda zagrije tekućinu kutiji; topla tekućina se rastegne, a rastegne i kutiju i tako otvori ventil. Danas se najviše upotrebljava voštani termostat od limene kutije napunjene voskom. U vosku je u gumenoj membrani mali klip u obliku olovčice. Dok je motor hladan, ventil na kutiji zatvara protok vode u hladnjak. A kad se vosak zagrije, rastopi se i rastegne, potisne kutiju prema dolje i ventil se otvori.

Hladnjak - zadatak hladnjaka je da toplinu koju voda donosi iz motora, prenosi u atmosferu. Hladnjak je sastavljen od gornje i donje vodne komore između kojih je rashladni blok izrađen od cijevi s tankim stjenkama. Rashladna tekucina prolazi iz motora pokraj termostata i ulazi u gornju vodnu komoru, pa teče prema dolje kroz rashladni blok gdje predaje toplinu i iz donje vodne komore vraća se u motor. Cijevi u rashladnom bloku su okružene limenim rebrima da bi se povećala površina s koje se oduzima toplina. Kod nekih je hladnjaka između razine rashladne tekućine i poklopca u gornjoj komori prazan prostor da bi se topla voda mogla raširiti. Suvišna voda (ili para) izlazi van po prelivnoj cijevi. U gotovo svim automobilskim hladnjacima je prelivna cijev provedena u posudu za izjednačenje, iz koje voda pri hlađenju može teći ponovo u hladnjak. Kažemo da automobil ima zatvoren sistem za hlađenje. Budući da se u takvom sistemu rashladna voda praktički ne gubi, sistem se već u tvornici napuni rashladnom tekućinom koja je mješavina vode i sredstva protiv zamrzavanja i korozije.

Pumpa za vodu - obično se ugrađuje ispred bloka motora, a pokreće je koljenasto vratilo pomoću klinastog remena. Na drugoj strani pogonskog vratila pumpe je obično pričvršćen i ventilator, osim u slučajevima kad ventilator ima vlastiti (električni) pogon. Pumpa usisava vodu iz donje komore hladnjaka u vodne prostore motora, gdje voda oduzima toplinu s vrućih dijelova motora i zagrijana otječe u gornju komoru hladnjaka. Rashladna voda po potrebi zagrijava unutrašnjost automobila, a u nekim automobilima i usisni razvodnik motora. Dio rashladne vode namijenjen grijanju otječe iz vodnih prostora glave motora u izmjenjivač topline grijača, gdje toplinu predaje zraku za zagrijavanje unutrašnjosti. Na vratilu pumpe za vodu je lopatasti rotor s malo zasvođenim lopaticama. Voda ulazi u blizini pogonskog vratila, a lopatice je usmjeravaju u vodne prostore motora. Klizno brtvilo na vratilu sprečava izlaženje rashladne vode. Kada je strujanje rashladne tekućine zatvoreno termostatom, pumpa ubrzava samo kruženje vode u samom motoru.

Sredstvo protiv zamrzavanja (antifriz) - ako se rashladna voda smrzne, može znatno oštetiti blok motora i hladnjak, jer led ima veći volumen od vode. Ta opasnost prijeti i kada automobil dulje vrijeme stoji na mrazu, a i za vrijeme vožnje. Može se dogoditi da voda u motoru zakuha, a u hladnjaku se smrzne. Termostat se, zapravo, otvara tek kad motor postigne određenu temperaturu, a voda u hladnjaku može tada već biti smrznuta uslijed čega bi led spriječio protjecanje vode. Da se izbjegne zamrzavanje rashladne vode, u nju se dodaje sredstvo protiv zamrzavanja, takozvani antifriz. Antifriza ima raznih vrsta, a o količini koja se dodaje rashladnoj vodi ovisi koja će biti najniža temperatura pri kojoj se ona još zamrzava. Budući da su u antifrizu i dodaci protiv korozije i kamenca, najpametnije ostaviti ga u rashladnom sistemu i preko ljeta. Obično se rashladna tekućina zamjenjuje svježom svake dvije godine, ali dobro je prije svake zime dati u servisu izmjeriti gustoću rashladne tekućine da bi se znala njezina otpornost prema zamrzavanju, koja se s vremenom smanjuje zbog vod koja se dolijeva.

Više u ovoj kategoriji: « Prednji ovjes vozila Spojka »